Nazovite nas
Radno vrijeme
PON–ČET 8 – 20 h
PETAK 8 – 16 h
SUBOTA po dogovoru
Besplatne online konzultacije
Pitajte naše stomatologe za savjet.
Kontakt
Pošaljite nam poruku putem obrasca.
PON–ČET 8 – 20 h
PETAK 8 – 16 h
SUBOTA po dogovoru
Pitajte naše stomatologe za savjet.
Pošaljite nam poruku putem obrasca.
+385 1 623 13 61
+385 98 386 705
ponedjeljak i srijeda
poslijepodne
utorak, četvrtak i petak
prijepodne
Umnjaci, odnosno treći kutnjaci, posljednji su zubi koji niču u usnoj šupljini. Najčešće se pojavljuju između 17. i 25. godine života, ali mogu niknuti i ranije ili kasnije.
Zbog nedostatka prostora u čeljusti umnjak često nema dovoljno mjesta za pravilan rast. Može ostati djelomično iznikao ili potpuno neiznikao, a ponekad raste pod nepovoljnim kutom.
Upravo zbog toga pitanje „Treba li izvaditi umnjak?” jedno je od čestih pitanja u stomatološkoj ordinaciji.
Odluka o vađenju umnjaka donosi se individualno. Samo postojanje umnjaka nije dovoljan razlog za njegovo vađenje.
Jedan od najčešćih razloga za vađenje je perikoronitis, odnosno upala tkiva oko djelomično izniklog umnjaka.
Kod djelomično izniklog zuba između zuba i zubnog mesa može nastati prostor u kojem se zadržavaju bakterije i ostaci hrane. To može dovesti do:
Ako se upala umnjaka ponavlja, vađenje umnjaka je tada jasno indicirano.
Zbog svog položaja na samom kraju zubnog luka umnjaci se često teško čiste. Četkica teško dopire do njihove stražnje strane, a čišćenje interdentalnim sredstvima može biti otežano. Zbog toga se na umnjaku češće razvija karijes nego na drugim zubima.
Ako je karijes malen, umnjak se ponekad može sanirati ispunom (plombom). Međutim, ako je zub jako oštećen i nije ga moguće dugoročno kvalitetno restaurirati, stomatolog može preporučiti njegovo vađenje.
Posebno problematičan može biti umnjak koji je nagnut prema susjednom zubu. U području njihova kontakta može se nakupljati plak, što povećava rizik od karijesa na oba zuba i problema s potpornim tkivom susjednog zuba.
U takvoj situaciji vađenje umnjaka je također potrebno kako bi se zaštitio susjedni zub.
Neiznikli ili djelomično iznikli umnjaci ponekad mogu biti povezani s cističnim ili drugim patološkim promjenama.
Ako stomatolog na rendgenskoj snimci uoči promjenu oko umnjaka, potrebno je napraviti dodatnu dijagnostičku procjenu i odrediti odgovarajuće liječenje.
U određenim situacijama umnjak može biti dio šireg stomatološkog problema ili plana liječenja, na primjer u ortodontskoj terapiji. O potrebi za vađenjem tada doktor odlučuje na temelju ukupnog stanja pacijenta i plana terapije.
Zdrav umnjak ne treba automatski vaditi.
Ako je umnjak:
Često ga je moguće ostaviti na mjestu i redovito kontrolirati.
Dakle, odgovor na pitanje „Treba li svaki umnjak izvaditi?” glasi – ne.
Ne mora svaki neiznikli umnjak biti izvađen. Neki umnjaci ostaju u kosti godinama bez ikakvih simptoma i bez patoloških promjena. Međutim, njihov položaj i odnos prema susjednim zubima važno je procijeniti radiološkim pregledom.
Kod odluke o vađenju uzimaju se u obzir:
Prije odluke o vađenju potrebno je napraviti klinički pregled i rendgensku snimku.
Stomatolog pregledava:
Panoramska rendgenska snimka često daje važne informacije o položaju umnjaka, njegovim korijenima i odnosu prema okolnim strukturama.
Kod složenijih slučajeva može biti potrebna i CBCT snimka, odnosno 3D radiološka snimka, osobito kada je potrebno detaljnije procijeniti odnos donjeg umnjaka prema živcu.
Sam zahvat vađenja umnjaka provodi se pod lokalnom anestezijom, pa pacijent tijekom zahvata ne osjeća bol.
Nakon zahvata mogu se pojaviti bol, oteklina i osjetljivost, a intenzitet i trajanje ovise o složenosti zahvata, položaju zuba i individualnom oporavku. Oporavak je također puno lakši ako se pacijent strogo drži uputa koje dobije nakon zahvata.
Kod jednostavno izniklog umnjaka vađenje može biti relativno brzo, dok je kod duboko položenog ili nepravilno postavljenog zuba ponekad potrebna oralnokirurška ekstrakcija.
Dob pacijenta jedan je od čimbenika koji se uzima u obzir, ali sama dob nije dovoljna za odluku o vađenju.
Kod mlađih pacijenata korijeni umnjaka često nisu potpuno formirani, a anatomski uvjeti mogu biti povoljniji za zahvat. Međutim, preventivno vađenje umnjaka bez jasne indikacije nije medicinski indicirano.
Ako postoji jasna indikacija za vađenje, odgađanje zahvata može omogućiti razvoj ili napredovanje i ozbiljnijih problema od samog karijesa.
Upala započeta perikoronitisom može se širiti i u dublje anatomske prostore i uzrokovati ozbiljne komplikacije pa čak i hospitalizaciju. Zato se nikako ne smije čekati ili ignorirati jasne simptome.
Ne. Zdrav, pravilno postavljen i funkcionalan umnjak koji se može dobro održavati ne mora se vaditi.
Ne postoji jedno pravilo koje vrijedi za sve pacijente. Vađenje se preporučuje kada postoji jasna klinička ili radiološka indikacija, primjerice ponavljajuća upala, nepopravljiv karijes, oštećenje susjednog zuba ili određena patološka promjena.
Ponekad može. Ako je umnjak funkcionalan i moguće ga je kvalitetno liječiti i održavati, stomatolog može preporučiti njegovo očuvanje.
Odsutnost boli ne znači nužno da nema problema, ali također ne znači da zub treba automatski izvaditi. Položaj i stanje umnjaka najbolje se procjenjuju pregledom i, prema potrebi, rendgenskom snimkom.
Oporavak ovisi o tome je li umnjak potpuno iznikao ili je potrebno kirurško vađenje, kao i o individualnom tijeku cijeljenja. Nakon zahvata stomatolog ili oralni kirurg dat će vam konkretne upute za njegu rane.
Vađenje umnjaka nije potrebno samo zato što je riječ o umnjaku.
Ako je zub zdrav, pravilno postavljen i može se dobro održavati, može ostati na svom mjestu. Ako, međutim, uzrokuje ponavljajuće upale, karijes, oštećenje susjednog zuba ili druge komplikacije, vađenje će uglavnom biti preporučeno.
Najbolji trenutak za odluku nije kada bol postane nepodnošljiva, već nakon pravovremenog pregleda kojim se može procijeniti stanje zuba i okolnih struktura.
ponedjeljak – četvrtak 8 – 20 h
petak 8 – 16 h
subota po dogovoru
Pitajte naše stomatologe za savjet.